Stari Grci  imali su mnoge interesantne izreke, pogotovu njihovi filozofi, a one su se uglavnom zasnivale zaista na pravom iskustvu. Možda zato što su jedan od najstarijih Evropskih naroda ili su ih mnogobrojni ratovi i poduhvati naučili,nam mnoga značajna iskustva. Jedno od tih je da je balans tela i uma moguće postići jedino kada su fizičke vežbe povezane sa intelektualnom aktivnošću. Mnogi poznati filozofi, među kojima su Platon, Aristotel i Homer su isticali izuzetno značajne kvalitete gimnastičkih aktivnosti. Pored njih, naravno, i u Kini i Indiji oduvek su imali slično mišljenje u vezi gimnastike koju su oni, opet, razvijali na svoj, poseban način.

Moderna gimnastika je nastala krajem 19. veka, a sam pojam ,,sportska gimnastika” je takođe nastao početkom 19. veka kako bi se odvojila vežbanja sa slobodnim pokretima od tehnika korišćenih u vojnim vežbama. Gimnastička tehnika koristila se mnogo tokom priprema za vojne poduhvate i odatle su i potekle mnoge od savremenih gimnastičkih vežbi i njihovih elemenata. Kasnije gimnastika je ušla i na prve Olimpijske igre modernog doba i od tada predstavlja njihov neizostavni deo.

Između 1896. i 1924. godine je nastalo ono što danas znamo kao sportsku gimnastiku, a među disciplinama koje su tokom vremena odbačene  bilo je i dizanje stena i plivanje.

Veliki uspeh u novijem vremenu postigla je Nađa Komaneči koja je na Olimpijskim igrama 1976. godine osvojila tzv.”savršenu desetku” u svojoj 14-oj godini. Kasnije je ta granica počela da se još više pomera na mlađe godine, ali je na kraju dogovoreno da ipak gimnastičar ne sme biti mlađi od 16 godina da bi učestvovao na velikim takmičenjima.

Gimnastika kao sport, odnosno SPORTSKA GIMNASTIKA, predstavlja takmičenje na spravama u muškoj i ženskoj konkurenciji, bilo ekipnoj ili indivudualnoj. Koriste se različite sprave, samim tim postoje i različite discipline, muške i ženske i u zavisnosti od sprave (konj sa hvataljkama, razboj, karike, greda, parter itd…) i vežbe su različite i imaju i drugačije elemente.

Neka ravnoteža uđe u svaki segment Vašeg života-dođite da je zajedno postignemo!

Za  informacije: 065 8 555 222 - prof Zoran Vranov

Submit Your Comment