Kad god prođemo pored teretane ili sportskog centra, često vidimo ljude različitih uzrasta koji se bave gimnastikom. Neki od njih imaju šezdestak godina, a kreću se kao da imaju trideset. Šta je njihova tajna? Odgovor možda leži u tome što gimnastika radi nešto posebno sa našim telom.
Zašto gimnastika usporava starenje
Starenje je prirodan proces koji ne možemo zaustaviti. Ali možemo ga usporiti. Gimnastika deluje kao neka vrsta "održavanja" za naše telo. Dok radimo različite vežbe, naši mišići ostaju elastični i snažni.
Istraživanja su pokazala da ljudi koji se duže bave gimnastikom imaju zdravlje kostiju kao mlađi za dvadeset godina. To nije mala stvar.Njjihovi zglobovi su pokretljiviji, a srce radi bolje. Neki lekari kažu da je gimnastika jedna od najboljih investicija u zdravlje koju možemo napraviti.
Gimnastika je drugačija od običnih vežbi jer angažuje celo telo odjednom. Nije kao trčanje ili dizanje tegova gde radite samo određene mišiće. Ovde sve mora da sarađuje - ruke, noge, trup, ravnoteža. Ta sinergija čini da telo funkcioniše kao dobro podešen sat.
Šta se tačno dešava u telu
Dok vežbamo gimnastiku, dešava se mnogo toga što ne vidimo golim okom. Krv počinje da cirkuliše brže i bolje. To znači da naše ćelije dobijaju više kiseonika i hrane koju trebaju da bi radile kako treba. Ali ima tu još nešto zanimljivo. Gimnastika pokreće proizvodnju određenih supstanci u mozgu - endorfina. Ove supstance nas čine srećnijima, ali takođe smanjuju upale u telu. A upale su jedan od glavnih uzroka starenja.

Mnogi ljudi ne znaju da gimnastika utiče i na proizvodnju kolagena. To je protein koji čuva našu kožu mladom i zglobove zdravim. Redovne vežbe mogu da usporave opadanje kolagena, što se vidi i spolja i unutra. Takođe, postoji veza između gimnastike i hormona. Neki hormoni koji se oslobađaju tokom vežbanja pomažu u obnavljanju tkiva. To je kao da naše telo dobija signal da ostane mlado i vitalno.
Uticaj na mozak i mentalno zdravlje
Možda najfascinantniji deo cele priče je kako gimnastika utiče na naš mozak. Svaki put kad učimo nov pokret, naš mozak mora da napravi nove veze između nervnih ćelija. To je kao da gradimo nove puteve u mozgu. Gimnastičari imaju odličnu koordinaciju i ravnotežu. To nije slučajno. Oni razviju neku vrstu "šestog čula" - tačno znaju gde im se nalazi svaki deo tela u svakom trenutku. Ta sposobnost im pomaže u svakodnevnom životu.
Kako početi bez stresa
Ne treba se plašiti početka. Gimnastika može da bude jednostavna kao i složena. Možete početi kod kuće sa osnovnim vežbama istezanja. Deset minuta dnevno je sasvim dovoljno na početku.
Važno je slušati svoje telo. Neki dani ćete se osećati bolje, neki lošije. To je normalno. Ne treba forsirati stvari. Postupnost je ključ uspeha.
Takođe, ne očekujte rezultate preko noći. Telo se polako adaptira na nove pokrete. Ali kad se jednom navikne, počećete da osećate razliku. Možda nećete odmah primetiti, ali drugi hoće. Mnogi instruktori preporučuju rad u grupi, posebno za starije. Društvo čini vežbanje zabavnijim, a i sigurnijim. Uvek ima neko da vas podrži ili da vam pokaže kako se radi određena vežba.
Submit Your Comment